четвртак, 28 март 2024

O „Торлаку“ и „Галеници“ питања за Владу Републике Србије


Наш портал доставио је Влади Републике Србије питања о могућим активностима и улози Института за вирусологију, вакцине и серуме „Торлак“ и Фармацеутске компаније „Галеника“ у времену после пандемије Коронавируса КОВИД-19.

Институт за вирусологију, вакцине и серуме, који постоји скоро читав век, а чији је оснивач Влада Републике Србије, могао би да одигра пресудну улогу у враћању поверењу грађана Србије у вакцинацију. Поверење је пољуљано највише због шеснаестогодишње паузе у производњи вакцине против грипа на „Торлаку“ (од 2003 – 2019, чијим се разлозима и сачињавањем анализе нико није оубиљније бавио). Тих година десила се и пандемија „свињског грипа“ (у свету преминуло 18.449 људи, а у Србији 137), а после те пандемије десио се прави дебакл вакцинације, после јавне набавке за иностране вакцине.

Тадашњи актери имају кључне улоге и у актуелној пандемији, а једном изгубљено поверење тешко је вратити.

Евентуални преокрет могао би да почне уколико би држава Србија све ресурсе усмерила према унапређивању „Торлака“, у материјално-техничком смислу најпре и уз поштовање запослених у „Торлаку“, међу којима је доста њих са научни, звањима. Подсетимо и на традицију, којом се, с разлогом, поносе у „Торлаку“: далеке 1927. године почела је производња БСЖ вакцине, три године касније вакције против дифтерије, 1934. вакцине против тетануса, 1962. године инактивисане вакцине против грипа, а 1995. године потпуно је освојена производња свих вакцина прописаних од стране државе.

Институт „Торлак“ испуњава високе захтеве Светске здравствене организације и УНИЦЕФ-а за складиштење и дистрибуцију вакцина
(Извор: сајт „Торлака“, преузето 29. априла 2020. године, http://www.torlakinstitut.com/scc/page/42/Сертификати)

Иначе, у бројним медијима и на друштвени мрежама у протеклих годину-две дана, а поготово током актуелне корона-пандемије, било је доста текстова о томе да је Компанија „Новартис“ преузела „Торлак“. Ево једног од бројних текстова:

ČIJI JE TORLAK: NOVARTIS KAO STRATEŠKI PARTNER I ROKFELER KAO VLASNIK!
2020-03-31 22:17:31 0 komentara Autor: Glas Javnosti RS

Internetom je kružila vest da je Novartis postao strateški partner Instituta za virusologiju, vakcine i serume “Torlak”, što bi nezvanično značilo da prodat, a možda i poklonjen.

Da bismo mogli da sagledamo šta ova prodaja čini Srbiji, upoznaćemo vas ukratko sa istorijom Novartis kompanije koja je između ostalog proizvodila DDT, Clioquinol, Malathion, i Ritalin, a dokazani su njeni koreni iz Trećeg rajha.

Srbija prodajom Torlaka Novartisu potpisuje sebi tihu smrt, koja može biti i ubrzana u bilo kom trenutku, kada svetskim silnicima to bude odgovaralo, smatra “Geopolitika”.

Ovu tvrdnju potvrđuje činjenica da je Novartis tražio od Republike Srbije i Ministarstva Zdravlja Srbije izuzeće od tužbi, ako njihove vakcine proizvedu štetu građanima Srbije. Te garancije Novartis je i dobio.

Takođe, fitofarmaciji “Galenika” je zabranjena proizvodnja penicilina, koji sada moramo da uvozimo.To svakako nije način na koji se unapređuje srpska privreda.

Novartis u Srbiji već radi na novim Genetski modifikovanim vakcinama, DNK vakcinama treće generacije. Za genetski modifikovane proizvode se zna da konačno dejstvo ne može da se utvrdi u kratkom periodu. Izgleda da Srbije u trećoj generaciji neće biti.

O namerama da se vakcinama smanji broj stanovnika planete, već je govorio Bil Gejts, sa svojom čuvenom formulom CO2 = P x S x E x C kako će se emisija CO2 gasova smanjiti ako se smanji broj ljudi (P), što je moguće uz pomoć vakcina!

Pa da vidimo ko to nama daje vakcine i ko primorava vlade da ih kupe.

Novartis, porodično stablo i koreni: Treći rajh

Novartis, kompanija sa sedištem u Bazelu (Švajcarska), sa filijalama u oko 140 zemalja je u poslu razvijanja i proizvodnje lekova, vakcina, herbicida i insekticida kao i veterinarskih lekova, i svoje korene vuče odavno.

Labaratorije Ciba-Geigy i Sandoz su prvobitno bile nemački entiteti i integralni stubovi Rotšildovog i Rokfelerovog sindikata, “Syndicate of Dyestuff-Industry Corporations” (nemački prevod “Interessen Gemeinschaft Farben” poznatijeg kao “I.G. Farben”. Odavno je utvrđeno da je uspon Hitlera na vlasti uspostavljen uz korporativni kapital kompanije I.G. Farben, označavajući ga kao glavnog finansijera Trećeg rajha. Kontrolom računa kompanije Sandoz, utvrđeno je da je senator Preskot Buš, deda Džordža Buša juniora bio finansijer arhitekata nacizma u Drugom svetskom ratu. I.G. Farben je bila vodeća farmaceutska kompanija finansirana od bankarske porodice Rokfeler, američki monopol je imao prevlast u hemijskim i farmaceutskim industrijama na svetu 20-tih godina prošlog veka. Ciba, Geigy i Sandoz su predstavljale celokupnu hemijsku industriju Švajcarske, a 1918. su te tri kompanije formirale kartel ”Interessengemeinschaft Bazel” (“Bazel Sindicate”), ili BaselIG , u cilju da se takmiče sa nemačkim hemijskim titanom, kompanijom I.G. Farben.

Između 1929-32, se oni pridružuju kompaniji I.G. Farben (kao i nekim francuskim i britanskim hemijskim firmama) kako bi formilari Quadrapartite Cartel (QC) . Da li se pitate zašto je na kraju Drugog svetskog rata zgrada I.G. Farbena u Frankfurtu bila zaštićena od savezničkokog bomabardovanja. Zato što je I.G. Farben bila vrsta „farmaceutskog kraka“ Hitlerovog Trećeg rajha, a familija Rokfeler je imala financijski interes za održavanje i kontrolu ovog carstva. Istraživanja su pokazala da je Hitler, takođe, mnogo ulagao u Merck i ostale farmaceutske kompanije. I.G. Farben je u to vreme smatran previše korumpiran da bi mogao da nastavi sa radom posle Drugog svetskog rata, tako da je bio podeljen na delove u druge komanije. Na primer, jedan deo je prerastao u Bayer (najpoznatiji po Aspirinu).

Između 1970. i 1996. ostatak kompanije Quadrapartite Cartel konsolidovao se kao Ciba-Geigi AG, a zatim kasnije u kompaniju Sandoz, jednu od najvećih farmaceutskih kompanija u svetu trenutno, iz koje je nastao Novartis.

I.G. Farben

I.G. Farben je bio najveći konglomerat i neslavni proizvođač otrova Ciklon-B (cijanid gas koji se koristio u nacističkim logorima smrti).

Osnovan je 1925, kada se šest velikih hemijskih kompanija u Nemačkoj, Badische-Anilin, Bayer, Agfa, Hoechst, Weiler-ter-Meer, i Greisheim-Electron spojilo u jedan veliki kartel. Ideja i deo finansiranja je došlo od Rotšildove bankarske porodice, koju je zastupao nemački bankar Max Warburg iz M. M. Warburg Company, Hamburg. Njegov brat Paul je bio poznat kao inspiracija za ”Daddy Warbucks“, koji je pomogao da se stvori Banka federalnih rezervi u Sjedinjenim državama. Paul Warburg je kasnije bio na čelu nemačkih tajnih službi za vreme Prvog svetskog rata, i bio je lični finansijer za savetovanje Kajzera, tako je kapital I.G. Farben počeo da finansira Hitlerov Treći rajh.

Pod nazivom “država u državi”, I.G. Farben je bio dominantan snabdevač ratnog materijala za Vehrmact (nemačka vojska), a takođe imao uticaj i u nemačkoj inteligenciji. Strašni Gestapo (nacistička policija), proizašao je iz svetske obaveštajne mreže I.G. Farbena od 1925. Herman Schmitz je nasledio Carl Boscha kao šef I.G. Farbena, I on je bio savetnik kancelara Breuninga, a kasnije je postao Hitlerov savetnik.

Sandoz

Sandoz je najpoznatiji po stvaranju LSD-a. Kasnije reklamiranom kao psihijatrijskom leku pod nazivom “Delysid”, koji je neslavno isprobavao dr Jozef Mengele na zatvorenicima u koncentracionim logorima.

Dokumenti objavljeni u Kongresu od istražitelja 1977, takođe pokazuju da je posle Drugog svetskog rata Jozef Mengele sarađivao sa CIA u operaciji ”Operation Paper Clip”, te da su određeni nacistički naučnici dobili nove identitete i zapošljeni u raznim službama kao što su CIA i druge vladine organizacije i projekti.

Sandoz je kasnije postao glavni dobavljač LSD za CIA, za upotrebu u svojim tajnim “MK Ultra” u projektima kontrole uma ”Monarh”.

Prema ICE izveštaju, svi karteli ovih firmi imaju široke kontakte sa nacistima. Posebno Geigi ”koji naročito održava dobre odnose sa Claus Ungewitter, Komesarom rajha za hemikalije …” ICE izveštaj, koji se takođe odnosi na Geigi, govori o tome da su koristili zarobljenike za prinudne radove u svojim pogonima u Nemačkoj, između 1943. i 1945.

Izvor: Geopolitika
(Портал „Глас јавности“, 29. април 2020. године, https://www.glas-javnosti.rs/drustvo/ciji-je-torlak-novartis-kao-strateski-partner-i-rokfeler-kao-vlasnik)

Други повод нашег обраћања Влади Републике Србије је због уназађеног портфолиа Фармацеутске компаније „Галеника“, која је основана у Београду одмах после завршетка Другог светског рата, 1945. године. Приватизација од 2017. године, од стране латино-америчке Компаније NC Group (www.gruponc.net.br), изазвала је бројне контроверзе у домаћој јавности.

Подсећамо Вас на један од краћих видео-записа, с називом: „Галеника – питања Инсајдера без одговора“:
https://www.youtube.com/watch?v=t9LjebOMUZY

 

 


(Извор: YouTube, преузето 29. априла 2020. године)

Све наведено мање-више је познато јавности, али није позната улога државе у актуелном ванредном стању, односно понашање представника државне власти, који би зарад општег добра и здравља народа у Србији, требало све да учине како би реномиране перјанице – симболи некадашњег поузданог, стручно-научног рада, „Торлак“ и „Галеника“ кренули на пут према лидерству у региону, где су до недавно (чак и током 90-их година) суверено владали.

Ево и мејла који само данас послали на електронску адресу Владе Републике Србије:

Dragan Todorović <Ова адреса ел. поште је заштићена од спамботова. Омогућите JavaScript да бисте је видели.>
21:16 (пре 0 минута)

коме predsednikvlade

Poštovani,
U skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja ("Službeni glasnik RS", br. 120/2004, 54/2007, 104/2009 i 36/2010) obraćam se - kao vlasnik Izdavačke delatnosti "Stvarnost", koja je osnivač Internet portala "eStvarnost" (moji lični podaci su: Dragan Todorović 34300 Aranđelovac) - Vladi Republike Srbije kao organu vlasti, tražeći odgovore/informacije od javnog značaja na sledeća pitanja:

1. Kakva saznanja ima Vlada Republike Srbije o merama koje su preduzete od strane državnih organa Republike Srbije u Institutu za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" u Beogradu (dalje: "Torlak") - radi proizvodnje vakcine protiv Koronavirusa KOVID-19 i Kompaniji "Galenika" - radi proizvodnje medikamenata za prevenciju i lečenje od Koronavirusa KOVID-19?
2. Da li je Vlada Republike Srbije učestvovala u obezbeđivanju strateškog partnera za "Torlak"?
3. Ako je odgovor na prethodno pitanje potvrdan, potrebno je da Vlada Republike Srbije odgovori na sledeće pitanje: ko je strateški partner "Torlaka", ko je doneo odluku o izboru strateškog partnera i na osnovu kojih kriterijuma, kao i da li je sa strateškim partnerom zaključen odgovorajući ugovor?
4. Ako je sa strateškim partnerom za "Torlak" zaključen ugovor potrebno je da skenirani primerak navedenog ugovora bude dostavljen na ovaj mejl tražioca informacije/dokumenta od javnog značaja.
5. Da li je Vladi Republike Srbije poznato koji se sve lekovi ne proizvode u "Galenici", posle privatizacije 2017. godine i da li među tim lekovima ima i medikamenata koji bi mogli da budu korišćeni u prevenciji i lečenju od Koronavirusa KOVID-19?

Zahvaljujem za saradnju i šaljem pozdrave,
mr Dragan Todorović

Поштовани читаоци Интернет портала „еСтварност“ о добијеним одговорима правовремено ћемо Вас обавестити, а вакцинација и потенцијали домаћих здравствених установа у борби са вирусима у наредном периоду биће, из разумљивих разлога јер је здравље свих нас у питању, у врху интересовања.

 

МИСИЈА: Стално указивање на догађаје и личности - значајне за историју и културу народа средишњег дела Шумадије, уз представљање и тумачење садашњих друштвених прилика, а све ради бољег живота у будућности

ИМПРЕСУМ

Назив медија: Е СТВАРНОСТ. Решење АПР Регистар медија: БМ 30/2018, од 17.01.2018. Издавач медија: Драган Тодоровић, предузетник Издавачка делатност Стварност Аранђеловац. Матични број издавача медија: 62835842. Језик на коме медиј излази: српски. Врста писма медија: ћирилица. Формат медија: Самостална електронска издања Интернет портали. Главни уредник медија: мр Драган Тодоровић. Седиште издавача медија: Кнеза Михаила 33е/2, 34300 Аранђеловац. Телефон: 034/710 350, 063/686 364. Е-ПОШТА: casopisstvarnost@gmail.com. Интернет адреса: www.stvanost.rs. Редакција: мр Драган Тодоровић, Љиљана Стојановић, Драгољуб Јанојлић, Мирослав Живановић, Драгован Лазаревић, Здравко Јањевић, Дејан Комненовић и Анђелка Тодоровић.